Rukopis je dio zbirke glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije koju je prikupio don Pavao Kero. U zbirci se nalaze glagoljski rukopisi, uglavnom arhivsko gradivo, pronađeni u župama Zadarske nadbiskupije.
Napomena
Original.
Napomena
Naslov u Popisu glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije (Kero, P., 2015.): Glagoljska madrikula Bratovštine Gospe Ruzarija, XVII. - XIX. st.
Pismo i druge materijalne pojedinosti
I - II3, III15, IV8, V7. Restaurirana i uvezena u kožu. Čitljiva. Ima 104 stranice; označene su crvenom olovkom. Prije je bilo mnogo više listova, što dokazuje ostatak stare glagoljske numeracije na zadnjoj stranici (260). Kurzivna glagoljica. Teško je utvrditi je li ovo prvotna knjiga te bratovštine ili samo prijepis starije. Bratovština je poznata u Salima već na početku XVII. stoljeća. Listovi
Napomena o srodnim naslovima
Oznaka u sklopu projekta digitalizacije Sali_45.17
Provenijencija
Doneseno iz Župnog ureda Kali u Arhiv Zadarske nadbiskupije.
Napomena
Konzervirano, restaurirao i uvezano.
Bibliografija
Navedeno u: Popis glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije / Pavao Kero. Zadar, 2015. Str. 77.
Napomena o reprodukciji
Digitalizirano u sklopu projekta "Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom", (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Hrvatska i Vestigia institut za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, Austrija). Digitalna reprodukcija primjerka koji se čuva u Arhivu zadarske nadbiskupije pod naslovom: Glagoljska madrikula Bratovštine Gospe Ruzarija, XVII. - XIX. st. Oznaka u sklopu Projekta DIT_UNIZD - Pisana baština zadarskog i šibenskog područja: Sali_45.17.
Sadržaj
Po dekretu zadarskoga kneza Zorzija Benita od 31. prosinca 1775. (str. 63–65) vidi se da je Bratovština i prije te godine vodila u knjigama svoje poslovanje. Na str. 1 nalazi se kazalo knjige: "1690 na 20 decembra. Kada ja don Anton Juričin budući kapelan od ove svete skule učinih milezimi na koliko karat se jišće ča je napisano u ovoj madrikuli.
Jišći braću na karti 46 (koje sada nema).
Jišći laši od maslin na karti 130.
Ki o(s)taju dužni za obiti jišći na karti 42 (danas je nema).
Jišći kapituli na karti 31 (danas ih nema!).
Jišći duzi od pinez na karti 240 (danas ih nema).
A laš pokojne Mare Pesurina na karti 14" (danas ga nema).
Na str. 130 stare numeracije nalazi se prvi laš od 8. prosinca 1667. godine. Po knjizi su razbacana imena braće i sestara do 1839. godine. Potom nema zapisa. Godine 1851. opet je oživjelo poslovanje Bratovštine, ali se od tada u njoj piše talijanskim jezikom (do 1857.).
Izvornik dostupan uz prethodnu najavu. Elektronička inačica dostupna za osobnu uporabu i istraživački rad. Reproduciranje zabranjeno. Izrada digitalnih reprodukcija na zahtjev.