Kaljski glagoljski rukopisi

Izložba u povodu 300 godina Bratovštine sv. Križa Kali, 8.5.1717. – 8.5.2017.

Virtualna izložba Rukopisi zadarsko-šibenskog područja nastaje u sklopu projekta Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom. Nositelj projekta je Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, a suorganizator je Vestigia institut za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, u Austriji. Uz njih, projekt je financiran od Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Dio izložbe posvećen kaljskim rukopisima organiziran je u povodu 300. obljetnice kaljske glagoljske Bratovštine sv. Križa (8. svibnja 1717. – 8. svibnja 2017.)
Ove godine kaljska župa obilježava 394. godišnjicu postojanja. Kako ističe dr. Pavao Galić, u razdoblju prije 400 godina, kada mnoge današnje velike države nisu ni postojale, Hrvati već imaju uređenu matičnu službu.
Matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih počele su se voditi nakon što je na Tridentskom saboru u XVI. st. Katolička crkva ustanovila matične urede, a danas su nezaobilazan izvor za proučavanje onomastike, kretanja pučanstva itd. Iz matičnih knjiga doznajemo i imena župnika glagoljaša, dušobrižnika i odgojitelja povjerenog im puka. Kaljska je župa osnovana godine 1623., otkad se vodi i matica vjenčanih. Na izložbi će uz ostale kaljske rukopise biti prikazane i glagoljske matične knjige kaljske župe.

Na zadarskom području glagoljaška je tradicija od svojih začetaka posvjedočena raznim dokumentima i zapisima. Nositelji te važne kulturne baštine bili su benediktinci, franjevci trećoredci glagoljaši i brojni svećenici s otočkog, priobalnog i kopnenog dijela zadarskog područja. Skriptoriji su postojali po mnogim samostanima, (npr. benediktinski skriptoriji u samostanu na Ćokovcu i samostanu sv. Krševana u Zadru), a Marija Pantelić u svom radu Glagoljaški kodeksi Bartola Krbavca zaključuje da je okolica Zadra i Nina bila rasadnik glagoljaštva.

Kao dokaz toj tvrdnji velik je broj do danas sačuvanih kodeksa i dokumenata pisanih glagoljicom, tako da je u svojoj knjizi Popis glagoljskih kodeksa u Zadarskoj nadbiskupiji mons. dr. sc. Pavao Kero skupio i popisao ukupno 541 kodeks, a brojni glagoljski dokumenti su razasuti po brojnim arhivskim fondovima širom svijeta. Tako najviše glagoljskih kodeksa i dokumenata nalazimo u sljedećim arhivima: Državnom arhivu u Zadru, Nadbiskupskom arhivu u Zadru, Državnom arhivu u Zagrebu, u Arhivu HAZU u Zagrebu, Državnom arhivu u Splitu, Berčićevoj zbirci u Državnoj knjižnici u Petrovgradu (Ruska nacionalna knjižnica).

Najranije sačuvane dijelove kaljskih kodeksa nalazimo u Berčićevoj zbirci u Petrogradu. Tu se nalazi jedan dvolist Brevijara iz XV stoljeća i jedan list Misala iz XV stoljeća, koji su pronađeni u Kalima. U apostolskim i kanonskim vizitacijama nalazimo spomen na misale i brevijare i ostale kodekse koje su nekad čuvali vrijedni župski glagoljaši.

KALJSKI RUKOPISI

Dio kaljskih matičnih knjiga, i to Glagoljska matica krštenih, 1683. – 1825., Glagoljska matica vjenčanih, 1623. – 1711. i Glagoljska matica umrlih, 1698. – 1753., čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru. Godine 2012. matica vjenčanih i matica umrlih objavljene su kao IX. knjiga niza Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae (Stalna izložba crkvene umjetnosti, Zadar), a matica krštenih objavljena je godine 2013. kao XI. knjiga istoga niza. Dr. Pavao Galić navedene je dvije knjige nazvao kaljskim glagoljskim dvoknjižjem

Nažalost, nedostaju matične knjige vjenčanih iz razdoblja 1711. do 1825. te matice umrlih od 1623. do 1698. i od 1753. do 1825. do kada su se vodile narativno pisane matice i počele uvoditi tabelarne matice, a koje su sve sačuvane. Također nedostaju matične knjige za župu Kukljica, najmanje iz razdoblja od 1563. godine (od kad su se službeno počele voditi matične knjige po naredbi Tridentskog koncila) do 1623. u kojima su bili upisivani Kaljani dok su bili u zajedničkoj župi s Kukljicom.

Glagoljska matica krštenih, 1683. – 1825. (DAZD-376)
Veličina: 40 x 14,8 cm. Uvezana u karton, koji je raskliman. Ima 326 stranica. Prazne: 309 – 326. God. 1776. i 1778. (str. 188 i 193) su zavedena latinskim jezikom 2 krštenja. God. 1813. je francuska civilna vlast u Zadru preuzela maticu, a 1816. je vraćena župnom uredu (str. 256). Matica je čitljiva osim par stranica, koje su od vlage izblijedjele. Neizdana. Sva je ispisana kurzivnom glagoljicom (do g. 1825.). – Pisci: župnici Kali. Dodatak: kršteni, vjenčani i umrli 1813. - 1815. Vlasništvo župnog ureda u Kalima. Sada u Državnom arhivu u Zadru.

Glagoljska matica vjenčanih, 1623. – 1711. (Signatura: DAZD-379)
Veličina: 29,8 x 9,6 cm. U kartonu. Ima 92 stranice. Prazno: 26. Nešto je od crvotoča izbušena, a na nekim stranicama su od vlage slova izblijedjela i gotovo nečitljiva. Osrednje sačuvana. Ipak čitljiva. Pisana je kurzivnom glagoljicom. – Pisci: župnici Kali. Vlasništvo župnog ureda u Kalima. Sada u Državnom arhivu u Zadru.

Glagoljska matica umrlih, 1698. – 1753. (Signatura: DAZD-382)
Veličina: 29,8 x 10,3 cm. Ukoričena u kartonu. Ima 104 stranice. Nešto od crva i vlage oštećena, negdje teško čitljiva. Neizdana. Sva je ispisana kurzivnom glagoljicom. – Pisci: župnici Kali. Vlasništvo župnog ureda u Kalima. Sada u Državnom arhivu u Zadru.

Sačuvane su i madrikule bratovština sa zapisanim kapitulima: Glagoljska Madrikula sv. Trojstva od god. 1683. - 1807., te 1857. – danas; Glagoljska Madrikula sv. Križa od god. 1717. - 1807., te 1857. – danas; Glagoljska Madrikula Gospe 7 žalosti od god. 1729. - 1807., te 1858. – danas; Glagoljska Madrikula Gospe od Luzarija u Kalima od god. 1619. - 1733.
Također, sačuvana je i jedna knjiga brativštine u kojoj nedostaju kapituli. To je Glagoljska Madrikula sv. Sakramenta od 1675. do danas. Na žalost i ovdje nedostaje Knjiga dobara crkve sv. Lovre i Madrikula bratovštine sv. Lovre s kapitulima, najranija Madrikula bratovštine sv. Sakramenta s kapitulima, kao i prva Knjiga bratovštine Gospe od Luzarija. Srećom, župnik je prilikom otvaranja nove madrikule prepisao kapitule iz stare (kapituli su iz 1619. godine) tako da su to trenutno najstariji kapituli neke bratovštine na zadarskom području zapisani glagoljskim pismom. Doduše, postojali su i stariji u župi Pašman, bratovštine sv. Antuna iz 1519., ali je tijekom zadnjih pedesetak godina ta madrikula zagubljena, a kapituli su sačuvani samo u transliteraciji (prijepisu) Vladislava Cvitanovića.
Sačuvana je knjiga godova sa zapisima iz razdoblja od 1680. do 1873. godine te s bogatim zapisima o lašima (zadudžbinama) Kaljana na kraju knjige.

Glagoljska knjiga godova, 1680. – 1873.

Veličina: 42,3 x 14,8 cm. Ukoričena u karton, koji je obložen platnom. Vrlo dobro sačuvana. Papir dobar, čvrst. Pismo čitljivo. Sva ispisana kurzivnom glagoljicom. Ima 40 listova. Svaka stranica ima prostora za četiri dana godova. Pri vrhu svake stranice ispisan je mjesec (po mletačkom nazivu) crvenom tintom (glagoljica librarija majuscula). Crvena je boja malo izblijedjela. Na svakoj su stranici 3 rubrike (vertikalno): «Slovo nediljno, dan broê» i popis mrtvih po aniversarijima (bez obzira na godinu smrti). Godine su pisane arapskim i nešto malo glagoljskim brojkama odnosno slovima (32 brojke). Kodeks je iz starijeg glagoljskog predloška (koji je poslije nestao) prepisao župnik don Šime Mašina 1780. godine, ali su godovi čak i 100 godina raniji. Na str. 1 piše: „Ovo su godi od sela Kali, koi godi ispisah ja don Šime Mašina toga puta od istoga sela Kali. Teciše godišta od poroda Isukrstova 1780. (glag.) na 29. (glag.) miseca jenara.“. Do godine 1873. nastavili su ga popunjavati župnici u Kalima. To je dakle najmlađa glagoljica u našoj nadbiskupiji, možda i šire. Na koncu je popis «lašev» (ostavština za mrtve u misama, u molitvama, u jelu i pilu). Karakteristično je, da župnik Šime Mašina (1780.) u ovim lašima nj označuje «n'», a nekad lj «l'», npr. «stipanu», «kral'i». Istu oznaku za nj rabe u XVIII. stoljeću neki glagoljaški kodeksi u Pašmanu i Salima, a za lj nađoh samo u ovom kodeksu. Vlasništvo župnog ureda u Kalima. Sada u arhivu Zadarske nadbiskupije.

Glagoljska knjiga godova, 1680. – 1873., f. 28r
Signatura: HR-AZDN-43, Knjiga godova 1680. – 1873.

Transliteracija:
AGUSTA
6. 11. God poi. Grgi Frakinu; i Šimi Ranevu 1810; i Lovri Dražiću 1853.
7. 12. God poi. Jivi Šulinu 1783; i Stoši Gobinoi 1802.; i Jivi Jurinu 1820; i Šimi Školjarevu 1855.
1. 13. God poi. Mandi Šarinoi; i Kati Školarevoi; i Mandi Blaslovoi 1805; i Stipi Jurinu 1820; Bože Mišlov ubijen 1872.
2. 14. God poi. Matiji Zelenčića; i Lovri Ranevu; i Mati Šulinu 1783; i Mati Trešinu 1820; i Gašpari Longinovoj 1824; i Boži Lukinu 1830; i Matiji Koleginoj 1853; i Kati Mišlovoj 1855.
3. 15. God pou. Mihi Longinovu; i Juri Šarinu; i Mati Šulinu 1783; i Jivi Franovu 1795; i Šimi Dražiću 1815; i Boži Vidovu 1869.
4. 16. God poi. Kati Gobinoi; i Mandi Mišulovoi; i don Jivi Šulinu; i Grgi Marinovu; i Mari Trešinoi; i Jivi Vidovu 1780; i Mati Školarevu 1795; /i Jivi Frakinu 1853/.
5. 17. God pou. Šimi Šulinu; i Mihi Koleginu; i Juri Frakinu; i Dumici Jurinoi 1814; i Matiji Dundovoj 1860; i Mariji Koleginoj 1869.; i Anti Kurtinu 1871.
6. 18. God poi. Franici Mazića; i Luci Lunginovoi; i Jeli Ricovoi; i Mati Ricovu; i Luci Blasulovoi; i Stipi Ruševu; i Mati Jivankovu 1855; i don Jivi Rakvinu 1860.
7. 19. God poi. Jeli Franovoi; i Stoši Jurasovoi; i Tomi Blaslovu 1838.
1. 20. God poi. Mari Šulinoi; i Mati Jivankovu; i Petru Martinčevu; i Šimi Longinovu; i Luci Jivankovoi; i Kati Perinoi; i Mati Lukinu 1795; i Matiji Vitlovoj 1850; i Matiji Kunčuratovoj 1865.
2. 21. God poi. Kati Ruševoi; i Mandi Koleginoi; i Kati Šulinoi 1703.; i Jeli Ruševoj 1838; i Nikoli Rakvinu 1848; i Mandi Jivankovoj 1850.

Glagoljska knjiga godova, 1680. – 1873., f. 29r
Signatura: HR-AZDN-43, Knjiga godova 1680. – 1873.

Transliteracija:
3. 22. God poi. Jeli Brižića; i Stipanu Dražiću; i Barici Šarinoj 1836; i Stoši Longinovoj 1869.
4. 23. God pou. Mati Valinu; i Jivi Rakvinu 1782; i Kati Školarevoi 1703.; i Matiji Kurtinoi 1787; i Mari Rakvinoj 1855.
5. 24. God pou. Stipanu Grzunovu; i Mari Vidovoi; i Matiji Jurinoj 1870.
6. 25. God poi. Šimi Maziću; i Jivi Gobinu; i Mari Frakinoi; i Luci Frakinoi 1823; i Matiji Koronovoj 1839; Šimici Koleginoj 1869.
7. 26. God pou. Šimi Longinovu; i Mandi Vitulovoi; i Luci Vidovoi; i Lovri Šošinu 1790; i Mari Koleginoi 1794.; i Šimi Longinovu 1797; i Jivi Frakinu 1853; i Jivi Garzunovu 1857; i Juri Longinovu 1867; i Kati Dražića 1867.
1. 27. God poi. Jeli Blasulovoi; i Kati Brižića.
2. 28. God poi. Jeleni Martinčevoj; i Stipanu Šatalaća; i Jeli Jivoševoi; i Grgi Frakinu; i Matiji Šulinoi 1801; i Mihi Frakinu 1824.
3. 29. God poi. Luci Gobinoi; i Šimi Kunčuratovu; i Jivi Gobinu; i Luci Školarevoi; i Juri Jurinu 1782; i Mari Koronovoj 1855.
4. 30. God poi. Kati Šulinoi; i Boži Vitlovu 1823;
5. 31. God poi. Stoši Longinovoi; i Kati Jurinoi; i Matiji Mišulovoi; i Kati Ricovoi; i Jivici Šulinu; i Mihi Koleginu 1823; i Luki Dražiću 1857.
ŠETEMBRA
6. 1. God poi. Stoši Frakinoi, i Mihi Šimićevu; i Mari Ranevoi; i Matiji Dražićevoi 1768; i Mandi Trešinoi 1794; i Mandi Gobinoi 1795; i Šimi Trešinu1827.

Glagoljska knjiga godova, 1680. – 1873., f. 29v
Signatura: HR-AZDN-43, Knjiga godova 1680. – 1873.

Transliteracija:
7. 2. God pou. Šimi Blasulovu; i Luci Koleginoi, i Jeli Šatalića; i Šimi Šulinu 1783.
1. 3. God poi. Mari Jivoševoi; i Peri Gobinu; i Jivi Bulužinovu 1855:
2. 4. God pou. Tomi Koleginu 1810; i Matiji Koronovoj koja je umarla u Treštu 1866.
3. 5. God poi. Ursi Šmegalovoi; i Barici Šulinoi; i Matiji Lunginovoi; i Kati Blasulovoi 1782; i Antoni Jurinoj 1864; i Andrijani Blaslovoj 1869; Šimi Ivoševu 1873.
4. 6. God pou. Mati Zelenčića; i Stipi Gobinu; i Matiji Lukinoi 1795; Jivi Longinovu 1873.
5. 7. God poi. Mari Šatalića; i Mati Trešinu; i Šimi Ruševu 1782; i Matiji Šarinoi 1786; i Mandi Frakinoj 1850.

Glagoljska knjiga godova, 1680. – 1873., f. 30r
Signatura: HR-AZDN-43, Knjiga godova 1680. – 1873.

Transliteracija:
6. 8. God pou. Bari Dražiću; i Stipanu Šmegalovu; i Petru Šuliću; i Juri Dražiću; i don Juri Kolegi; i Šimi Školarevu.
7. 9. God pou. Stipanu Lubinu; i Matiji Školarevoi; i Luci Šulinoi 1703.; i Mari Kunčuratovoj 1840.
1. 10. God poi. Jeli Šmegalovoi; i Kati Lunginovoi; i Mari Perini, i Stipi Ricovu ki umri u Levantu 1782.; i Šimi Kunčuratovu 1812.
2. 11. –
3. 12. God poi. Jeli Valinoi; Šimi Ruševu; i Matiji Ricovoj 1796.
4. 13. God pou. Lovri Šulinu; i Grgi Brižiću; i Lovri Šataliću; i Jivi Dundovu 1855.

Transliteracija skupno 39v-40r:
Laši ki su u Kali ki su ostavili da se imaju činiti za mrtvih.
Laši na stanu Ivankovu svako godišće na Sisveti mise kantane i obid redovnikon
Na mrtvi dan misa kantana, in perpetuo na kućah Dražićevih.
Na 2 novembra misa kantana Grgi Blasulovu vazda.
Na 16 decembra laš Lovri Mišulovu misa kantana, i dvi male.
Na Stipanu laš kući Zelenčića mise kantane i obid redovnikon vazda.
Na Ivanu laš na kući Koleginoi mise kantane, i obid redovnikon vazda.
Na Mladinci misa kantana Šošinin vazda.
Na Sabestra misa kantana na kućah Trešinih vazda.
Na Mlado lito laš na kući Blasulovoi mise kantane, i obid redovnikon vazda.
Misa kantana vazda na Tri krali Stipi Jurinu.
Na 10 febrara misa kantana Tomi Blasulovu vazda.
Na 13 febrara misa kantana Šimi Blasulovu.
Na 19 febrara misa kantana don Lovri Mišulovu.
Na 21 febrara misa kantana don Mihi Gobinu.
Na poklade Koronovin misa kantana vazda.
Na Vazan Mišulovin laš mise kantane i obid redovnikon.
U prvi dan po Vazmi misa kantana na kući Lovrinovoi vazda.
Na 12 maja misa kantana za Baru Blasulova vazda.
Na 10 agusta misa kantana Luci Blasulovoi.
Na Bartulu Vali misa kantana vazda laš.
Na 8 setembra misa kantana za don Juru Kolegu.
Mise 2 od laša za Raneva ki imaju platiti Mate i Lovre Franov za budući da je u nih ostalo u ime vartla ki jin dade Lovre Ranev tolori 10 da ima parokijan vazda škoditi li(bar):6 i da jih nima prijati na ispovid dokle ih ne dadu ako bi pak vratili onih 10 tolori da jih jima parokijan udil staviti na dobitak, i ako bi se oni što hotili suprotiviti neka parokijan čini ih doniti štrumenat od vrtla koga jin je proda pokoini Lovre Ranev undi će se naiti kako i je istina.
Na 20 jenara 1772.
Priminu Šime sin poa. Ivana Mišulova i ostavi laš misu kantanu, in perpetuo na negov god da mu daje brat Lovre dokle je on živ, a pak negov red i ki ostanu za Lovron, i ki budu uživati negova dobra ka je na smrti ostavi svomu bratu Lovri.
Na 15 novembra 1774. - učinen teštament
Priminu Mate Marinov rečeni Kurtinov ostavi laš misu kantanu, i misu malu na negov god, in perpetuo da mu daje zet Šime dokle je živ a za nin negovi redi i koi ostanu, i ki budu uživati negova dobra ka je ostavi u tastamentu Mate svomu zetu Šimi.
Na 22 jenara 1781.
Priminu Lovre Jivošev ostavi laš misu malu na njegov god, in perpetuo da mu daje negov sin Mate, a posli koi bude uživati negova dobra ka ja je ostavijo u taštamentu negovomu sinu Mati.
Na 12 agusta 1783
Priminu Jive Šulin i ostavi laš misu malu na negov god in perpetuo da mu daije negov sestrić Šime komu i je ostavijo u taštamentu negova dobra istome Šimi sinu Šime Končuratova
Na 20 luija 1795.
Primin(u) parok don Lovre Dražić i ostavi mis(u) jednu kantanu na negov god vazda a drugu misu kantanu ostavi na 10 agusta.
Na 18 aprila 180/2/8.
Priminu Lovre Vidov ostav(i) jednu misu na negov god a drugu na niegovo karstno ime
Laši od ula
U Jurasovih svako godišće k(vartu)či:3
U Vale svako godišće k(vartu)či:3
U Grzunovihi svako godišće k(vartu)či:3
U Kurtelije ....................... k(vartu)či:2
Laši Školarevi od ula
Laši Vitulovi od ula

Glagoljska madrikula Gospe od Luzarija u Kalima, 1619. – 1733.

Veličina: 22,8 x 19,2 cm. Restaurirana i uvezana. Na nekim mjestima teško čitljiva. Ima 272 stranice. Prazne: 24, 30, 32, 36, 38, 39, 48, 111, 166, 208, 230 i 233. Pisana je kurzivnom glagoljicom. Sadržaj: 28 kapitula (str. 1 – 6), koji odišu starinom kao i jezik, popis braće svećenika i svjetovnjaka (str. 7 – 10, 13 – 18), rad bratovštine sv. Sakramenta i sv. Lovre te crkveni računi. Vrlo su zanimljivi podaci o bratovštinama, o župnoj crkvi i seoskim društvenim odnosima. Pisari: župnici u Kalima. Treba napomenuti, da je kapitule 1619. pisao Bere Stoišić, župnik Kukljice, jer su Kali bili pod ovom župom do oko 1620. godine, kad su osamostaljeni. Bilo bi je vrijedno objaviti. Vlasništvo Župnog ureda u Kalima. Sada u Arhivu Zadarske nadbiskupije.

Glagoljska Madrikula Gospe od Luzarija, Kali, 1619.-1733., f.1
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
(U ime Oc)a i Sina i Duha Svet(og)a Amen i div(ice....)
1619 na 20 i 6 novembra kada (ja)
(d)o(m) Bare Stoišić parohian u Kuklici bi (…) počatak parvi ovega svetoga zbora da zdvignemo skulu Gospe od Luzarija oltara koi e u crikvi svetoga Lovrinca u Kalih' z burne strane i ja isti don Bare pišem' u ovoi' našoi madrikuli kapituli i naredbe a to kako bismo mogli s većom lubavju i z divocionom služiti Divici Marii na ke se ime kupimo i neka bude dobri upokoj a krivci kaštigani
Budući naš vsemogući Isuharst na poslidnei vičeri sa učenici svoimi reče nim: ovu zapovid parvu dajem vam: da lubit se meju seboju kako i ja polubih vas: lubite se meju sobom o sarca čistoga, zač lubav /v/ od Boga est; i ki lubi brata svoga od Boga roen est i vidi Boga

Glagoljska Madrikula Gospe od Luzarija, Kali, 1619.-1733., f. 4
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Kapitu 11
Ki brat' primine seg(a) svita da ima svaki brat' ki bude redovnik' u voi skuli reći toliko za brata toliko za sestru na dar mis' 10 kojih posudimo o spize nišće
Ka(pitu) 12
Kada premine sega svita ki brat' ali sestra da ima dati svaki soldini 9 za negovu dušu popom' ki budu biti u voi skuli neka oni Boga mole
/Kapitu 13
Da se ima brašćina činiti vazda na Gospu od' Prikazana akoli se meso ne bi ilo ta dan' da bude parvu nedilu pod noi pod penu li(bar):10 i oni ki su brati i sestre da imaju svi doiti ki su zdravi na brašćinu pod penu li(bar):3/
Kapitu 14
Da prokaratur i svoimi mla/g/imi ki budu imaju prositi ča budu moći najveći' /i ovo/ toga ča sprose de(!) dadu čistu polovicu crikvi druga polovica budi nim' za nihove spize a to nim' stavlajući u nihovu kušenciju i ako bi se doznalo da su ča veće vazeli biti će udite(!) kaštigani kako se bude braći vdilo

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, 1675.
Veličina: 29,5 x 20,5 cm. Restaurirana i uvezana. Čitljiva. Ima 130 stranica. Prazne: 4, 6, 9, 11, 54 – 58, 68 – 74, 76 – 108, 111, 118, 123, 124, 126 – 130. U istom uvezu, na kraju knjige, nalazi se ostatak madrikule dviju bratovština – sv. Sakramenta i sv. Križa (veličina: 27,8 x 19,5 cm; paginacija I – XX). Do god. 1813. (uklj.) je pisana kurzivnom glagoljicom, do konca latinicom. Sadržaj je vrlo zanimljiv za Bratovštinu, crkvu i selo. Pisci: župnici Kali. Vlasništvo istoimene Bratovštine. Sada u Nadbiskupskom arhivu u Zadru.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. 7
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Knez zadarski / Na istanciju g(ospodi)na /Jure/ don Jure Šatalića i Šime Kunčurata prokaraturov s(vetoga) Lovrinca od Kali zapovidamo svim selanom is voga mista i onim kim bude ovi intiman da jimaju dohoditi na skupi crik(ve)ni ki se budu činiti za potribu cri(k)ve pod penu ki ne osluži li(bar):5 prikladnih u jistu crikvu i ako bi se ki protivi penu ali dati zaklad kada budi suci pitali pasti s penu li(bar).25 prikladnih u kamaru fiškalu./I(z) Zadra na 26 decembra 1685./Bi ovi mandat przentan u Kali na 28 decembra 1685.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. 119
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
U Kali na 7 marça 1812.
Budochi prid manon parokom i prid svidoci ozdol imenovanimi ja Matte sin Tome Giurina koj san zva san Ivu Giurasa i Ivu Lovrinova da me povezu na Ix ali u koje drugo misto zasto san se bijo svadijo s moin otcen zasto me strapacza i zatvoria mi e kuchiu i ja san se baczio kamikon u vrata od kuchie i on se je vratijo od kuchie don Matte Mislova nazad i govori mi pasja juši zasto mi razbijas vrata a ja san mu reka da ne razbijan vrata nego da san zahiti varsu koju san karpa u vrata i posli posao san chia i nakon malo vrimena vratio san se na isto misto i pitan moi susedi je li moj otac sto bestima i je li posao tuxiti me kusugliren od mista i stao san onde do ure nochi i dosa je moj otacz na uru nochi pri feralu i ni moga otvoriti vrata od kuchie i dosao je u kuhigniu Mihe Giurina di san i ja bijo i govori mi da san ga lani çinijo istrositi talir a sada da chie drugi i kako mi je zapriti nisan onu noch posao u moju kuchiu spati nego san spava u istoj kuhigni Mihe Giurina i treti dan posao doma i uzeo san kluç od kuchie i utoçi san incirka po barila vina i jednu oku smokav i nista visje i buduchi mi reka moi otacz da chie me pridati u ruke pravdi parvo dvadeset i çetire ure ja o straha çini sam da gredu s manon i uredismo gajetu Koleginu i posli smo na Jix u nedigliu veçer i buduchi uçinila tarmuntana nismo mogli poiti u selo i posli smo pod Ix i ondje smo stali svu noch do ure dneva i poçeli su mi govoriti moja druxina da gremo doma da te mi dicza pomriti od glada i buduchi uçinijo / veliki vitar od levantare buduchi na Punti od Jixa smorasnoj i hotismo da chiemo pojti k nasoj kuchi i uçinilo Boxje vrime i ne moguchi visje uvatiti isti Jix posli smo s vitron /i posli smo/ u Soline na Puntu Bijanku u kapelana don Jivana Marinovicha buduchi moi prijategl i onde smo stali dva dni i posli smo vozechi od Barbignia radi kusara da nas ne bi uvatijo i odonde posli smo nasoj kuchi i mi nismo vidili kusara niti smo se s nikin misali nego di smo stali u Punti Bijanki. / Krix Matte Giurina /
Ja Tomme Jurin buduchi pokara moga sina Mattu i zapritija mu da chiu ga tuxiti pravdi i on je od moga straha pobiga od kuchie. / Ja Tome çinim krix +.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. 120
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
U Kalli na 10 marça 1812. / Buduchi prid manon ozdol upisanin i prid kusiglirin od ovoga mista Boxe Rakvin Matte Mislov Jive Draxich koji ispovidaju po jistini ozdol upisane buduchi mi ufachieni od kusara na jedanajest febrara prosasnoga u Kornati i onde smo ribali i poveso nas je sobon na Vis i stali smo na Visu do sedan miseca marça sadasniega na osan ujutro iskarza nas je u jednu kuchiu ne znajuchi jime kapitana i doveo nas je na skogl od Pasmana misto Veresoviza i unde nas je iskarza na osan uri jutargnin i onde dosli smo do Xdreza sve preko zore do Kuklicze i pregazili smo i doslismo u Kalle na dvi ure nochii javili smo se kasigliru Simi Mislovu i prati nas je u kuchu do Lovre Mislova koja je na portu i ovo potvarjujemo s nason zakletvon. / Sime Mislov kusiglir / Sime Vitlov kusiglir / Pisa san ja don Sime Blaslov po riçi ozgor imenovanih u viri.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. 121
Signatura: HR-AZDN-13: Bratovštine

Transliteracija:
U Kalli na 7. luja 1815. i petnajest / Buduchi prid manon parokom, i prid don Matton Mislovin Ive sin poha Mihe Giurina koj ispovida na 23 zugnia prosasnoga na uru nochi posa san ja i Matte Lovrinov sin Frane i uzeli smo jedan snop xita u mistu zvanu Ograda koi je xito jest bilo Lovre Mislova a drugi snop uzeli smo na istomu mistu Matti Franovu i ponili smo jih u moju kuhigniu i isti snopi nahode se jeste u mene jistoga Ive i ja jisti bija san najprvo zvan od jistoga Matte i ovo potvarchiva s mojun zakletvom. / Ja Jive Giurin ne umijuchi pisati çini krix +.
U Kalli na 8 lugia 1815. / Buduchi prid manom parokom i prig don Mattom Mislovin Matte sin Frane Lovrinova koj ispovida da na 23 zugnia prosasnoga buduchi bijo na veçeri u kuchi komunskoj i buduchi isasao iz iste kuchie na tri ure nochi inczirka i hodechi kuchi susritio se je s Jivon Giurini i Boxe Tresin koi Boxe poçejo je govoriti da gredu uzeti svaki jednu rukovet a ja Matte odgovorio san da chiu ja uzeti jednu rukovet xita u mene a govori Jive Giurin neka stoj tvoje xito to ti je siguro na homo uzeti ga u Lovre Mislova i posli smo mi sama dva i izbra je jisti Jive jedan snop i da ga je meni i ja san ga nosi i stavi san ga na vrata od kuhignie gniegove a Boxe Tresin nie bijo s nami nego je çeka na dvoru istoga Ive Giurina i pokle san stavi isti snop ja san posa kvo moji kuchi spavati a oni su ostali i ja nisan pomoga uzeti snopi Matti Franovu niti san ga vidi ni niednomu drugomu i to svidoçim s mojon zakletvon. / Ja Matte Lovrinov ne umijuchi pisati çinim krix +
U Kalli na 2 ottubra 1815. / Ja ozdol podpisani parok primija san od Matte Lovrinova libar dalmatinskih petnajest .15. a to za dvi libricze voska koga je ima dati u czarkvu sto je bija suchien od gospodina serdara Lantane. / Don Ive Draxich parok.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. 122
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
U Kalli na 16 lugia 1819. / Buduchi prid manon parokon i prid don Matton Mislovin Boxe sin Sime Tresina koi ispovida dana 23. zugnia prosasnoga u veçer na uru i po nochi iczirka hodechi od kuche komunske ja Jive Giurin i Matte Lovrinov dosli smo kod kuche Sime Garzunova i zove me Matte Lovrinov i govori da gremo uzeti svaki rukovet xita svojega i da chiemo dati uçiniti kruha a ja san mu reka da ne mogu zasto da san trudan a sutra kada pojden kopati u Nerezinu ja chiu ga uzeti doma i zatim posa je svojoj kuchi a ja mojoj i stojechi ja doma dosa je za manon i pita san ga sto je dosa a un mi govori da je dosa va onoga sto mi je govori i posli zove me Jive Giurin da grin s nin lechi u gniegovu kuchiu i uze san kaban moj i posli smo i lega san na dvor istoga Ive Giurina i bili su oba kod mene i ondi san zaspa i nisa ih drugo vidi do ujutro a meni nisu nista rekli ni da su sto uzeli niti san ja zato zna nista. / Ja Boxe Tresin potvrchiujen kako gori i ne umijuchi pisati çinim krix +.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. VI
(fragment zagubljene Madrikule Gospe od Luzarija uvezan u Madrikulu sv. Sakramenta)
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. VII
(fragment zagubljene Madrikule Gospe od Luzarija uvezan u Madrikulu sv. Sakramenta)
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Sakramenta, Kali, f. XIV
(fragment zagubljene Madrikule Gospe od Luzarija uvezan u Madrikulu sv. Sakramenta)
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857.

Veličina: 29,6 x 21,5 cm. Restaurirana i uvezana. Čitljiva. Ima 140 stranica. Prazne: 13, 15, 18 – 21, 45 – 122, 124, 129, 131 – 132, 134, 135 i 137. Kurzivna glagoljica do god. 1807., do konca latinica. Sadržaj: 15 kapitula, popis bratima i rad bratovštine. Pisci: župnici Kali. Vlasništvo istoimene Bratovštine. Sada u Nadbiskupskom arhivu u Zadru.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f. 4
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Početak kapitulov
1 kapitu prvi da sva braća imaju se pokupiti na svetu Troicu na jutarnu martvu i da je redovnici kantaju Lesionai 9 i molitvu 1 verni Bože obćeno za sve duše ke su u mukah od prgatorija i da kantaju dvi mise 1 za prokaraturon za braću živu a drugu za braću mrtvu za redovnikon koga oberu meju se i ki ne bi brat doša na ve slušbe mozite ga kaštigati kako se bude braći vidit po nihovoi kušenciji naimane l(ibre): 3
2 da sva braća imaju biti ta dan u jedno i ki ne doide da plati li(bar):3 a mogući dojti i u prvi dan sva braća imaju doiti

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f. 5
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
na svetu misu i da se ta misa kanta za prokaraturon a ostali redovnici da ima svaki reći svoju misu a mundani po jedan luzarii i ta slušba da se namiri za duše sve ke su u mukah od Prgatoria.
3 da imaju porokaratur i gaštalad zapoviti skup prvi dan 15 da sva braća dogovore ča te učiniti i ča te tratne učiniti i po koliko te kupiti za balagovane na svetu Troicu i sutradan i da se da se dadu pinezi udile neka more prokaratur i gaštalad pripravit one stvari ke baraća urdinaju za na 5 dni i da imaju pomnu i starost od sve braće i da nimaju činiti hi(m)be ni ed(ne) ako bi se našla hi(m)ba mozite ih kaštigati kako miritaju

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f. 6
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
4 da ima biti svaki redovnik ki je od mista za kin je ki pisan na guvernu ilit van za prokaratura oni ki stoje u iston selu Kali a ne jin de za govoriti i kantati svaki misec misu i da ima biti svaki mundani za gašta(l)da ki je za kin pisan od istoga sela a ne i(s) strane ako ki ne bi kti obslužiti mozi biti kaštigan kako se bude vidit naimane l(ibar):3
5 na svakon skupu ki je i ki bude da ima biti mir i lubav i ko bi reka na skupu drugomu grubu rič ili ga opcova da ima prokaratur udile mu činiti mu sud i pravdu s baraćon nastarjon ne čineći mi cicie

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f.7
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
ni komure nego po kušenciji nihovi kako ki mirita i ako bi brat na brata zamahnu rukon ili mu da udorac mozite ga sva baraća isarnati vanka udile i nidar ga prijati u vi naši skupi i ki bi zagovori za udorac da plati li(bar) 100
6 ki bi brat preminu z ovoga svita da ima svaki redovnik reći za negovu dušu mise 2 udile a mundani 2 luzarija i so(l)dini 4 i da ima svaki barat doiti na sprovod svojoi svići i ki ne bi doša da plati li(bar):3 udile a ovi gorošići da ih imaju redovnici rasdiliti meju se i da imaju za ne reće obnig u istoi crikvi našoi na oltaru svetoga Tro(i)stva

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f.8
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
7 ne mozite nikogare prijati u vu skulu brez balote sve braće i ki bi kti doiti ne mozite prijati ki je deštimadur Božij i ki e progonitel redovniški i ki bi se me skupon zakla ranami ili mukami ili Gospon mozite ga redovnici kaštigati po kušenciji i sve kaštige ke se učine mozite ih staviti na oltar naš od skule svetoga Troistva za korist
8.ki bi doša u vu skulu pak kti poiti ktća odvrići se od ove skule brez usroka svoga mozi prvo dati libar 100 kako da se je doša narugati ovon skulun ma ako bi sagriši kako govori u 5 kapitul tako budi

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f.9
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
i ki bi račini ili sta suprotiva ovoj skuli ili ovin našin naredban neka bude na negovu dušu i kušenciju
9. kad bi starišina zapovida na svaki skupi da se posluša tere neti poslušati svaki brat do tri puta da mu reče a četvrti da udile plati li(bar): 3 /2/ a kad bi mu zapovida na skup a ne ti doiti a mogući da ima platiti li(bar) 3 i porokaratur da ima zapoviti svakomu baratu na svetu misu prov Mlade Nedile svaki misec i ta misa da se kanta za prokaraturon za duše od prgatorija i ki brat ne bi doša na svetu misu da plati so(ldini) 12
10. da se nima prijati u vu skulu veće trideset ludi za spomenutje svetoga Tro(i)stva da se nimaju prijimati u vu skulu

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f.10
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
žene ni jedne isvan jedne ka bi ktila prositi za oltar svetoga Tro(i)stva
11. da vasda se imaju baraća kupiti na brašćinu u našega prokaratura ki e i ki bude ili di odaberu braća za imati svoi mir ili komod i da se naš prokaratur pripravi slušbi ka se pristoi za no vrime i ki bi barat poša za stola brez lecencije starišine dokle ne učine svoi raslog da plati li(bar):3
12.da se imaju u voi skuli štimati s kušencijo starišine i starji barati ki su počeci od ove skule a navlastito redovnici ki su i ki budu za budući da su oni počeci od ovoga dobra dila i zato da malaih ki su i ki budu ktiti doiti da imaju dobru kirijancu od starih

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f. 123
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Na 11 zuna 1763 / Ja don Jive Dražić prkaratur skule svetoga Trstva u Kali s lecencijon sve braće dadosmo Šimi Lubinu is Kali tolori – 25 a to za zemlu ka je u mistu pod Veli Varh meju zemlon svetogaa Križa i meju zemlon don Šime Zelečića učinismo termin da će ih vr(a)titi do četiri godišća pinezi ja isti Šime Lubin i darova nan na dar gore gonanja – 2 / Bi na to svidoci Šime Šulin kapitan i Mate Šatalić / A posli 4 godišća kako ne vrti pinezi da ima / Pišen ja don Mate Blasulov parkijan u Kali.

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., f. 125
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1727 na 30 maja / Ja don Miho Gobić par(o)kijan od Kali uzeh u skule svetoga Trostva u Kali na dobitak libar 100 i obniga se da v(r)ati 6 na 100 budući mi velika potirba br(a)ća mi hi ne kitiše dati bez štrmenta buplika ja ih mo(l)ih da ihi dadu da ne činimo štrm(e)n(a)t da ću jih birzo vratiti a dokle ih vratin vazd(a) davati dobitak ako ih ne bih ja vrati do moje smarti da oni ki ostaju na moih dobri da imaju davati dobitak dokle galavrnice v(r)ate i podlažen za vi pin(ez) masline u Batalaži na plemešćini da se mogu br(a)ća naplatiti. A sada ja odlučujen da vasda ova moja odluka budi stabila ku ja upisah i rekoh u von pismu i da bude vazda od pravde pohv(a)le / I ja isti dono Miho Gobić potvarjune oovo pismo kako gori / Bi nato (s)vidok Vid Daržić i kapitan Šime Šulić / Pišen ja don Mate Blasulov is Kali
1739 na 25 maja / Ja Pere Gobin neput pokonoga don Mihe Gobića potvarjuje pismo pokonoga moga barbe i obićen se da v(r)ati dobitak kako ga je i moj barba dava osgor rečen ostavlan da ga imaju moi sini davati dokle glavnice vrati / Bi nato svidok Stipan Vidov i Tome Blasulov / Ja don Mate Blasulov par(ok)ijan u Kali

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., prilog A
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1727 na 30 maja / Ja don Miho Gobić parokijan od Kali uzeh u skule svetoga Tr(o)sva 100 libar na dobitak na 106 budući mi velika potiriba braća mi hi ne hti/hi/hu dati bez šturmenta ja ih molih da mih dadu da ne činimo štrument da ću ih birzo vratiti a dokle ih vazda davati dobitak i ako ih varti do moje smarti da oni ki ostan na moih dob(a)r da imaju dobitak dokle varte g(l)avnica i podlažen za vi pinezi masline u Batalaži i odlučinen ako ih ja ne vratin da ih oni ki ostanu vrate i da vazda ova moja odluka bude pohvalena od pravde / I ja isti don Miho Gobić parokijan podpišujen se na ovo pismo da bude vazda stabilo / Pišen ja don Mate Blasulov u Kali / Bi svidok Vid Dražić i Šime Šulin

Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Trojstva, 1683. – 1807.; 1857., prilog C
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Na 1731 na 25 maja na br(a)šćini u kući Balaslovoj / Ja Pere Gobi(ć) neput pokoinoga don Mihe Gobine povrjune pismo pokonnoga barb ozgor rečeno običen se davati dabitak kako ga je i moj barba dava i ako ne bih i varti one galavnice do smrti da imaju maja dica davati kako je moi barba ostavi i bi dobitak nap(l)aćen do godišća 1756 / Bi nato svido Stipan Vidov i Tome Blasulov / Pisah ja don Mate Blasulov parokijan u Kali

Glagoljska madrikula sv. Križa, 1717. – 1807.; 1857.
Veličina: 29,2 x 21,5 cm. Tvrdo uvezana u kožu. Donji ugao korice (in verso) korice kao i papir je djelomično izgorio od vatre, a rubovi su pocrnjeli. Na nekim mjestima crvotočina i oštećena vlagom. Prilično sačuvana. Čitljiva. Ima 126 stranica. Prazne: 1, 8, 9, 13, 22, 31 - 42, 47, 49 – 63, 97 – 108, 110, 112 – 126. Kurzivna glagoljica do g. 1807., kad je Bratovštinu ukinuo Napoleon (ponovno uspostavljena g. 1857.). Sadržaj: 13 kapitula, popis bratima. Pisci: župnici Kali. Vlasništvo istoimene Bratovštine u Kalima. Sada u Arhivu Zadarske nadbiskupije.

Slika 1. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f. 2
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1717 na 8 maja kada ponisomo kiriži na Oralaka ki na balgoslovi otaca fa(!) Jere Delio(!) i kade su povarati puka i odlučiše satarici i parokijana i osatali redovnici da geremo u bara(t)suku kuću ujedono i kada se sasataše u kući z(a) stolono i dogo(vo)riše se redovinici i sataraci da učine ojednu skulu savetoga Kiriža i odlučiše sivi ki onede bihu da upišu se da su virna br(a)će(!) biti svetoga Križa na kon e Isukar(st) pr(o)li svoe pr(i)čistu karv i da te biti poslušini i oslužiti svi kapituli ki budu ovoi madrikuli upisani da te i da brvolo vazda osluživat i r(e)kosmo svi zakleivon da ćemo u ime Isukarasta i Divice Marije i svetoga Kiriža Amena i tada se ta isti dana počeše pisati 1717 na 8 maja i počeše pisati kapituli ja parokijana dono Miho Gobića se /d/ odlukono seve baraće.

Slika 2. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.3
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1 kapitu(l)parivi
Da sava baraća ki budu pisani u vu skulu da se kupe na bašićinu u parovu nedilu po Uzdiviženu sevetoga Kiriža ki je na 14 setebara i da se kanata maritivi oficii 9 žecionovo i da se kantaju 2 mise parava misa za porokaraturo i je toga godišća za baraću živu a duruga za maritihi za doboročici za redovinikono koga oberu sava braća ki ne bi brata ne bi doša na tu službu mozi ga kašitigati braća po kušecii namane li(bar)....3.
2 kapitu(l)
Da sava baraća imaju do(i)ti u par(v)i dana na misu ki ne bi doša na misu a mogući doti da palati li(bar):3 i da se kanata misa za prokaraturo a guruga (!) za doboročici a osatali redovinici s(v)aki misu a šekula(r) jeda(n) Luzari i ta sulužaba namini se skupono za seve duše ke se nahode u mukah od paragatorija
3 kapitu(l)
Da imaju porokaraturi zapovidati i gašataladi na skupa parovo barašićine dana 15 da se baraća dogovore meju sobono ča te učiniti i po koliko kupiti za balagovane na ta dana ki su odabarala/la/ bar(a)ća kupiti pineze za moći kupiti ča bude potiriba baraći i da imaju oni gaštalidi i porokaratu pomonu za nu haranu ku/k/ baraća oberu i ne činiti hinebe ako bi se našala hiniba da ihi baraća kašitigaju kako budu miritali

Slika 3. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.4
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine
Transliteracija:
Kapitu(l) 4
Da ima biti saki redoviniki oda misata za kini pisani ili sotoi ili ne sotoi doma kako u skuli od Dušu od Paragatori za porokaratura za moći kanati misu za duše ke se nahode u mukaha oda Paragatorija a za gašatalidi šekulari ki je za kini pisana od istoga misata ako ne bi hoti obslužiti mozi biti kašitiga kako se bude viditi baraći najmane li(bar):3
Kapitu(l) 5
Na saki skupa kij i ki bude da ima biti miri i lubav meju baraćo i ki bi reka na skupu durugomu gurubu riči ili ga oposova da ima porokaratura i satarici udile mu činiti suda be(z) zemicij po kušecii i ki bi barata na barata zamahunu ili da udoraca mozi ga sava baraća izaganati vana i(s) skule i veće ga nikadara prijati a ki bi zagovori za udoraca da palati u skulu li(bar):100 i kenezu 50 sukuli 50
Kapitu(l) 6
Ki bi barata pereminu iz ovoga sivita da ima savaki barate redoviniki reći 2 mise na dara za negovu dušu udile a mudani luzarija 2 i doniti so(ldini):4 i da ima saki barat doti na spo/po/rovod sovoio sivićo i ki ne bi doša da palati udile li(bar):3 a ovi gorošići da ihi imaju redovinici

Slika 4. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.5
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
razidiliti meju sobo i reći mise za martvoga bara(ta) ili sesturu udile u našo cirikivi ili gidi bude
Kapitu(l) 7
Mozite uzeti baraće makar 40 i veće so volono seve baraće koga i(n) se bude viditi u priliki doborote beze šitime sevetih i pososti i porogonilel (!) redoviničiki i baratisiki i ki bi se u skupu zakala ranami ili mukami ili Gospono mozita ga redovinici kašitigati meju sobono po kušeci i sve kašitige ke se učine da sasatave u korist otara ili u cirikvu
Kapitu(l) 8
Ki bi doša u vu sukulu pa kiti poiti ka ća adavarići se od ove sukule baz uzuroka s ovoga mozi parovo dati libar 6 kako da se je doša narugati ovono sukulono ma ako bi sagiriši kako govori u 5 kapitulu o(d) Duša oda Paragatorija ta to da bude i ki bi račinili ili sata suporotivi ovo suku/ku/li ili naši naredabana (!) neka bude na negovu dušu i kušenciju
Kapitu(l) 9
Kada bi satarešina zapovida na saki sukupa da se posulušaju tere ne kitili posulušati saki barata da mu reče do tir puti da se sulušamo a četviriti ne bi hiti da mu udile baraća uzumu li(bar):3 a prokaratura da ima zapovidati sovoi baraći na sevetu misu po mamala (!) do 20 nedili jedana dan na vala(s)tito u petaka

Slika 5. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.6
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
saki miseca i ta misa da se kanata za porokaraturono za duše oda paragatorija i ki barata ne bi doša na sevetu misu a budući doma i zadarava i bi da ga je zatekala zapovidi dokele e bi doma ili posili doša a ne hiti doiti na misu kako na saramotu da palati za s(v)aki put u sukulu so(ldini):10 brez pomilovana i da se ta lemozina da se daje za duše oda paragatori ili ku te baraća.
Kapitu(l) 10
Da se vazada kupimo na barašitinu u barasku kuću i da budu vazada šitimani u vo sukuli satarici ki su bili počeci o(d) ove sukule i redovinici po kušecii a malaći te doti na misoto so pomoću Božono i sevetoga Kiriža
Kapitu(l) 11
Da se nimaju baraća rasahoditi bereze lecij satarac i redovinikovo i porokaraturovo dokele se ne učine seve naredeb i kaniti a porokaratur ki je i ki bude da ima pomonu u se sulu/lu/žebe ki se pristoje Bogu i dušana
Kapitu(l) 12
Mi baraća setoga Kiriža odulučismo sivi sukupono da naši kanti ki budemo činiti ne mozete ihi čekati dale od stola do stola a ki ne bi barata moga palati da donese zakalada pridi baraću za neka se mogu baraća napalati siguuro oda zaklada ki ije dana u ruke bez nikahove satarositi / U ime Isusa i Divice Marije Amen

Slika 6. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.14
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
U ime Isusa i Divice Marije i Sevetoga Kiriža
Bi brat Šime Šule
Bi barata Tome Balasulovo
Bi barata Jure Zelečići
Bi barata Vid Dražić
Bi barata Ive Birižića
Bi barata Jive Vala
Bi barata Lovere Šulića
Bi barata Šime Balasulovo
Bi barata Ive Šatalića
Bi barata Garogo Balasulovo
Bi barata Šime Šatalića
Bi barata Šime Raneve ili Rušo
Bi barata Bare Balasulovo
Bi barata Ive Zelečića
Bi barata Šime Šulića
Bi barata Pere Gobini
Bi barata Lovere Birižići
Bi barata Šime Terešini
Bi barata Mate Šari
Bi barata Miho Šimiće Kusturi
Bi barata Šime Lubini
Bi barata Mate Kučuratovo
Bi barata Sitipe Šemegalovo
Bi barata Jure Lutikini da seve u (s)kulu
Bi barata Lovere Valini
Bi barata Šime Farakini Matini
Bi barata Sitipe Garazunovo
Bi barata Šime Valini
Bi barata Lovre Šulini
Bi barata Šime Gobini
Bi barata Sitipe Šulini
Bi barata Mate Gobini Mihi sini
Bi sestra Mare Zelečića obeća se porositi

1717 ma 8 maja bihu sivi gori pisani ta isiti dana ki su gori upisani
Bi sestra Kate Dundova da nan sviću grošić

Slika 7. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.43
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Slika 8. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.44
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1720 na 25 novenbra / Mi sva braća skula svetoga Kiriža u Kali kupismo pupliko jedunu zemlu na Brgačelu na jupršnu bandu icira konjum(!) 3; u Jure Lukina i negove matere Stoše i darova je za lubav skuli a mi nemu darovasmo libar divisti i dvadeset / To štima Vid Vitulić i Jive Vala
1733 na 25 jenara / Ja don Jive Šulić prokaratur svetoga Križa u Kali i sva braća od iste skule svetoga Kiriža kupismo jednu zemlu u Pere Gobina i u negovih sinov i u negova bratića Stipe, u mistu zvanomu Pod Veli Varh pupliko po štimi od dobrih ludi štimadurov od istoga sela Kali; od koje zemle dosele dava dohodak isti Pere crikvi s(vetoga) Lovrinca u Kali; ke zemle nahodi se težene usve gonaji 2 i po nasajene tarsjen i maslinami za ku zemlu dadosmo taliri:130; a sada ja isti Pere Gobin i moi sini i moj

Slika 8. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.45
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
bratić prodajemo liberamente za budući da mi je ostavi moj barba na puntu smarti u taštamentu svomu. A sada ja isti Pere Gobin i moi sini i moj bratić prodajemo se; Ako bi ko hoti kontarati ovoj braći o none zemle, ali dokle se san ja živ ali po mojo smarti da se mozi vazda skula naplatiti od moih dobar i moih sinov i moga bratića a to u kućah u vartlih i u ostalih zemlih di se budu najuti od dobar istoga Pere. / To štima Tome Blasulov i Jive Vala i Šime Šulin kapitan. / Ja Pere Gobin ne umijući pisati potvardivan ovo pismo. / Ja Miho Gobin potvardujem ovo pismo. / Bi nato svidoci Šime Kolega kako zogora, / Bi nato svidok Stipe Šmegalov kako zgora / To pisa ja don Mate Blasulov parokijan od Kali
1731 na 16 setebra / Dassmo Stipi Šmagalovu na dobitak li(bar):100 dade nam u puručstvo Tarsje na Otriću / Bi svidok Mate Vidov i don Mate Frakin.

Slika 9. Glagoljska Madrikula Bratovštine sv. Križa, Kali, f.70
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Glagoljska madrikula Bratovštine Gospe od Sedam žalosti, 1729. – 1807.; 1858. – 1966.
Veličina: 28,2 x 19,7 cm. Restaurirana i uvezana. Čitljiva. Ima 96 stranica + 26 praznih listova. Prazne: 4, 6, 14 – 19. Kurzivna glagoljica do g. 1807., kad je Bratovština bila ukinuta (ponovo uspostavljena g. 1858.), a do konca latinica. Sadržaj: 17 kapitula, popis bratima, gozbe, dražbe. Pisari: župnici Kali. Vlasništvo istoimene bratovštine odnosno Župnog ureda u Kalima. Sada u Arhivu Zadarske nadbiskupije.

Glagoljska Madrikula Bratovštine Gospe Sedam žalosti, 1729. – 1807.; 1858. – 1966., f. 1
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
1729 (ar.) gl. 1729 na 21 jenara
Kada mi b(r)aća Blažene Gospe od sedam žalosti počesmo se pisati u vu madrikulu u Kali
Kapitu(l) 1 I
Da se činiti ima brašćina u ono vrime a kada odaberu sva braća i da ima naš prokaratur činiti zapovidati prvo dana petinadeste na skup neka se mogu braća dogovoriti ča te učinit u i ku stvar će tute učiniti i ki brat ne bi doša na skup da plati s(oldini):30 /30/
Kapitu(l) 2 II
Da se jimamo kupiti na misu u sobotu prid mlade Nedile i da ima naš gaštalad zapoviti na misu svoi braći; i ki brat ne bi doša na misu da plati s(oldini):10 /10/
Kapitu(l) 3 III
Kada ki brat primine od ovoga svita da ima naš gaštalad zapovidati na misu i na sprovod i da svaki brat jima ga sprovoditi svojon svićon do greba; i da jimaju sva braća čekati dokle se tilo stavi u greb i ki ne bi doša na sprovod i ne čeka mozi /mora/ platiti li(bar): 1, i da svaki brat jima reći jednu krunicu Gospinu po duši; i da svaki brat jima doniti svoi grošići na prvu misu

Glagoljska madrikula Bratovštine Gospe Sedam žalosti, 1729. – 1807.; 1858. – 1966., f. 2
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Kapitu(l) 4 IV
Da imaju biti redovnici za prokaraturi ki je za kin pisan ili stoi ili ne stoi u selu za moći kantati mise za Duše od Purgatorija a za gaštaldi ki je za kin pisan; ako ne bi ki hotio biti za gaštalda, da bude kaštigan najmane – lib(ar): 3 /3/; i da bude opet do godišća (za gaštalda)
Kapitu(l) 5 V
Na svakom skupu ki je i ki bude da bude mir i lubav meju braćon i ki bi reka na skupu durugomu grubu rič –, ali na brata zamahnu, ili mu da udorac mozi /mora/ udile naš prokaratur uzeti dava (2) najstarja brta od skule učiniti mu sud po nihovoj duši kako im se bude viditi
Kapitu(l) 6 VI
Da se imaju u vu skulu uzeti braće 40, ma ne veće i ki bi se brat hti pridati u vu svetu skulu, da naiprvo braća vide kakov će čovik je li od škandela, ili od smutne, je li progonitel redovniški, je li beštimadur, ali pijanac, i ako je u ovih betezi da se nima primiti u vu svetu skulu; i brat ki bi se u skupu zakle ranami ali mukami ali Divicom Marijom da ga redovnici kaštigaju najmanje dvi librice voska

Glagoljska Madrikula Bratovštine Gospe Sedam žalosti, 1729. – 1807.; 1858. – 1966., f. 3
Signatura: HR-AZDN -13: Bratovštine

Transliteracija:
Kapitu(l) 7 VII
Ki bi brat doša u vu skulu pa ki hote poiti i/s/z ove skule mora dati prvo li(bar):6 /2/ kako da se je hti narugati ovom S(vetom): Skulom; i ki bi razčini, ili sta suprotiva ovoi skuli i našimi naredbam neka bude na negovu dušu
Kapitu(l) 8 VIII
Kada bi naš starešina zapovidia e na skupu da sva braća jimaju slušati, ki brat ne bi hoti slušati da mu se do tri puti reče da sluša a ne hti da bude udile kaštigan libre:3
Kapitu(l) 9 IX
Kada budu na skupu sva braća ali na kon govorenu da budu štimana braća starja kako se pristoi u svakom dilu
Kapitu(l) 10 X
Da se nemaju braće rashoditi brez licencije starešine redovnikov dokle se ne učine sve naredbe, inkanti i prokaratur ki je i ki bude
Kapitu(l) 11 XI
Da naš prokaratur jima pomnu u sve stvari ki bude potriba ovoj skuli, a navlastito svetoi službi ka se pristoi Dušam od purgatorija
Kapitu(l) 12 XII
Mi sva braća odlučismo na naši inkanti ki budemo činiti ne mozite ih čekati dale od stola do stola ki brat ne bi hoti platiti da mu se uzme zaklad dokod ko bude moći naplatiti on dug
Vidi na stranu 11

VODENI ZNAKOVI

Vodeni znakovi ili filigrani na papiru su proizvedeni uz pomoć mrežice sita koja se upotrebljavala pri ručnoj izradi papira i na koju se ugrađivala određena oznaka (filigran) izrađena obično od žice. Budući da je na tom mjestu dolazilo do stanjivanja sloja celuloze, kada bi se papir osušio, vodeni bi znak postao vidljiv. Riječ je o svojevrsnom potpisu ili simbolu proizvođača papira, no uz to je služio i kao pokazatelj kakvoće papira. U današnje se vrijeme vodeni znakovi istražuju da bi se utvrdilo porijeklo papira te da bi se rekonstruirali putevi kojima je papir pristizao do naručitelja, odnosno tiskara. Takva istraživanja omogućuju istodobno i rekonstrukciju šire slike trgovačkih veza određenog područja kao i socijalne povijesti uopće te dataciju rukopisa. Proučavanjem vodenih znakova se bavi znanstvena disciplina koja se naziva filigranologija.

KALI – HOD KROZ BAŠTINU

U Kaljskoj crkvi sv. Lovrinca nalazimo i nekoliko glagoljskih natpisa. Jedan se nalazi pokraj vrata župne crkve sv. Lovre, riječ je o nadgrobnom spomeniku kapitana Mate Šulića iz 1701. godine. Drugi je novopronađeni djelomično sačuvani natpis u zidu župne crkve.
U crkvi postoji i noviji glagoljski natpis koji je postavljen 1999. godine prilikom proslave 700 godišnjice spomena imena Kali, koji je napravio Dario Tikulin.
Sačuvane su i tri srebrne posudice za sveto ulje s urezanim glagoljskim slovima.
Sve se više otkriva novih glagoljskih spomenika i njihov broj se sa svakim danom povećava pa je za nadati se da će se otkriti i još poneki iz Kali.

LITERATURA O KALJSKIM RUKOPISIMA

Anzulović, I. (1999.): Nazivlje ženske odjeće u pisanim izvorima zadarskog kraja, Zadarska smotra, 1999., 4-6; 109-134.
Anzulović, I. (2003.): Nakit na zadarskom području u povijesnim izvorima, Zadarska smotra, 2003., 4-6; 95-120.
Bačić, P.(1928.): Izbor seoskog kralja u Dalmaciji, Zbornik za narodni život i običaje, 26, 2. dio, Zagreb, 319‒328.
Bezić, J. (1973.): Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, Institut HAZU u Zadru, Zadar.
Bezić, J. (2000.): Glagoljaško pjevanje, u: Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, svezak II., srednji vijek i renesansa (XIII.‒ XVI. stoljeće), ur. E. Hercigonja, HAZU, Školska knjiga, Zagreb, 169‒227.
Bianchi, Carlo Federico (2011): Kršćanski Zadar, II dio, Zadarska nadbiskupija i Matica Hrvatska Zadar.
Cvitanović, V. (1951.): Dva priloga o „biranju kraljeva“ u Dalmaciji, Zbornik za narodni život i običaje, 35: 29‒60.
Cvitanović, V. (1962.): Zadužbine – „laši“ na otocima zadarskog arhipelaga, Radovi Instituta za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 9, 191‒217.
Filipi, A.-R. (1960.): Kretanje broja stanovništva zadarskog otočja – II dio: ostali otoci, Radovi JAZU, Radovi Instituta za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 6-7, 137-177.
Grozdana Franov-Živković, „O kaljskim bratovštinama u razdoblju od 14. do 19 st.“, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Grozdana Franov-Živković, „Povijesna demografija Kali na temelju glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština i popisa stanovništva od 16. do poč. 19. st. te tabelarnih matica iz 19. st.“, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Grozdana Franov-Živković, „O kaljskim običajima u razdoblju od 15. do kraja 19 st.“, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Franov-Živković, G. (2013d): Društvena slika ugljanskih sela od 15. do 18. stoljeća prema podacima iz glagoljskih vrela, doktorska disertacija, neobjavljeno, Sveučilište u Zadru, 2013.
Fučić, Branko (1982): Glagoljski natpisi, Djela JAZU 57, Zagreb.
Hilje, Emil, Sorić, Sofija (2007): Spomenici srednjovjekovnog graditeljstva na Ugljanu; u zborniku Toponimija otoka Ugljana, Sveučilište u Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar, str. 101 - 131.
Hilje, Emil (1999): Gotičko slikarstvo u Zadru, Matica hrvatska, Zagreb.
Jelić, R. (1974.): Stanovništvo zadarskih otoka 1608. godine, Zadarsko otočje, Zbornik radova, Narodni muzej, Zadar, 147-205.
Jelić, R. (1963.): Zadarsko nahodište, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 10, 213-289.
Jelić, R. (1975.): Zdravstvo na zadarskim otocima, Zadarsko otočje, Zbornik radova, Narodni muzej, Zadar, str. 579 – 619.
Jelić R. (1978.): Zdravstvo u Zadru i njegovu području, Narodni list, Zadar
Juran Kristijan.(2007a): Popis povijesnih toponima iz Arhivske građe, u zborniku Toponimija otoka Ugljana, Sveučilište u Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar; str.247-313.
Juran Kristijan.(2007b): Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca na otoku Ugljanu u zborniku Toponimija otoka Ugljana, Sveučilište u Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar; str.75-99.
Kristijan Juran: „Popis stanovnika Kali iz 1767. godine“, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Pavao Kero: Župa Kali, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Pavao Kero (2008.): Popis glagoljskih kodeksa zadarske nadbiskupije, Stalna izložba crkvene umjetnosti, Zadar, ur. Pavao Kero, prvo izdanje.
Kero, P. (2015): Popis glagoljskih kodeksa zadarske nadbiskupije, Stalna izložba crkvene umjetnosti i Sveučilište u Zadru, drugo izdanje, urednici: Pavao Kero i Josip Faričić, Zadar, 2015.
Pavao Kero, Grozdana Franov-Živković: „Glagoljska matica vjenčanih župe sv. Lovrinca u Kalima od god. 1623. do 1711. i Glagoljska matica umrlih župe sv. Lovrinca u Kalima od god. 1698. do 1753.“ , Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, ur. Pavao Kero, 2012.
Pavao Kero, Grozdana Franov-Živković: „Glagoljska matica krštenih župe sv. Lovre u Kalima 1683. - 1825.“; Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, ur. Pavao Kero, Zadar 2013.
Grozdana Franov-Živković, „Glagoljske matične knjige – primjer upisa u maticu umrlih – župe Sutomišćica i Kali“, časopis Bašćina, glasilo Društva prijatelja glagoljice, Zagreb, br. 13, siječanj 2013., str. 80. – 83.
Nenad Kolega: „Kaljske loze – Rodoslovlje Kaljana“, Slovo rogovsko, glasilo Udruge glagoljaša Zadar, br. 1, 2013., str. 8 – 14.
Milčetić, I. (1917.): Koleda u južnih Slavena na osnovi istoričkih vijesti narodnih pjesama i običaja našega vremena, Zbornik za narodni život i običaje, 22: 1‒124.
Raukar, Petricioli, Švelec, Peričić (1987): Zadar pod mletačkom upravom, Narodni list, Zadar.
Runje, P. (1997.): Lazaret u predgrađu srednjovjekovnog Zadra i njegovi kapelani, Radovi Instituta za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 39, 81 - 116.
Runje, Petar (1990): Prema izvorima, Provincijat franjevaca trećeredaca, Zagreb.
Runje, P. (1998.): O knjigama hrvatskih glagoljaša, Provincijat franjevaca trećeredaca, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Runje P. (2001a): Pokornički pokret i franjevci trećeredci glagoljaši (XIII.-XVI.), Provincijat franjevaca trećeredaca, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Runje P. (2001b): O knjigama glagoljaša u drugoj polovici 14. i u 15. stoljeću u Zadarskoj nadbiskupiji, u zborniku Iskoni be slovo, Zbornik radova o glagoljici, glagoljašima zadarskog kraja I crkvi svetog Ivana Krstitelja, Provincijat franjevaca trećeredaca, Kršćanska sadašnjost, Zagreb; str.57-67.
Runje, P. (2003a): Školovanje glagoljaša, Matica hrvatska, Ogulin.
Runje, P. (2003b); Don Juraj Zubina, svećenik hrvatske knjige (o.1400.-1480.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru.
Runje, P. (2005): Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Gradska knjižnica Zadar.
Runje, P. (2008): Duhovni život na zadarskim otocima u kasnome srednjem vijeku, Gradska knjižnica Zadar.
Ivica Vigato: „Jezik kaljskih glagoljskih matica krštenih u usporedbi s jezičnim osobitostima matičnih knjiga krštenih iz Kukljice, Preka i Sutomišćice“, Zbornik sa znanstvenog skupa Kali, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Općine Kali, Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru dana 25. i 26.9.2015., ur. Josip Faričić, (u tisku).
Skračić, V., Vodanović, B., Vuletić, N. (2007): Korpus suvremenih toponima, u: Toponimija otoka Ugljana, ur. V. Skračić, Sveučilište u Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar, 175‒244.
Smiljanić, F. (2008): Novi pogledi na običaj biranja seoskog kralja na zadarskim otocima, Zbornik otok Rava, Zadar, str. 439 - 443.
Smiljanić F. (2010): Studije o srednjovjekovnim Slavenskim/Hrvatskim institucijama, Sveučilište u Zadru, Zadar.
Strgačić, A. M. (1954): Upadi osmanskih gusara u predjele zadarskih otoka, Zadarska revija, god III, br. 1.; str. 44 - 53.
Škrbić, N. (1999).: Milčetićeva „Koleda u južnih Slavena” i običaj biranja kralja, diplomski rad, Odsjek za etnologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1‒48.
Vialova, S. O. (2000.): Glagoljski fragmenti Ivana Berčića, HAZU, Ruska nacionalna biblioteka, Staroslavenski institut, Zagreb.

AUTORICA IZLOŽBE:
Nikolina Peša Pavlović

POPRATNI TEKSTOVI:
dr. sc. Grozdana Franov-Živković,
doc. dr. sc. Ivica Vigato,
doc. dr. sc. Marijana Tomić

TRANSLITERACIJA GLAGOLJSKIH RUKOPISA:
dr. sc. Grozdana Franov-Živković

Gradivo za ovu izložbu digitalizirano je i izložba je organizirana u sklopu projekta
Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja
iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom
u Arhivu Zadarske nadbiskupije i u Državnom arhivu u Zadru godine 2017.

NOSITELJ:

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

IZRADA VIRTUALNE IZLOŽBE:

ArhivPRO d.o.o.

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH

Zadar, 2017.